Si w se yon kontribyab ki kalifye oubyen yon reprezantan otorize (pwokirasyon), ou ka f¨¨ demann pou yon plan peman (ki gen ladann antant pou v¨¨sman) sou ent¨¨n¨¨t pou peye balans ou dwe a moso pa moso.
Note Byen: Depi w fin konplete demann ou a sou ent¨¨n¨¨t la, w ap resevwa yon mesaj imedya ik ap enf¨°me w si yo apwouve plan w ap mande a.
Plan p¨¨man endividy¨¨l
Sitiyasyon fiskal espesifik ou a ap det¨¨mine ki opsyon p¨¨man ki disponib pou ou. Pami opsyon pou p¨¨man yo, gen p¨¨man konpl¨¨, yon plan p¨¨man a kout t¨¨m (l¨¨ w ap peye nan espas 180 jou oswa pi piti) oswa yon plan p¨¨man a lon t¨¨m (antant pou v¨¨sman) (l¨¨ w ap peye chak mwa).
Ou kapab gen dwa pou f¨¨ demann sou ent¨¨n¨¨t si :
- Plan p¨¨man a lon t¨¨m (antant pou v¨¨sman) : Ou dwe 50 000 dola oswa mwens pou taks, penalite ak enter¨¨ antou, Ou depoze tout f¨°m taks obligatwa yo.
- Plan p¨¨man a kout t¨¨m: Ou dwe pi piti pase 100 000 dola pou taks, penalite ak enter¨¨ antou.
Si w se yon pwopriyet¨¨ endividy¨¨l oswa yon kontrakty¨¨l endepandan, f¨¨ demann pou yon plan p¨¨man tankou yon moun.
Remak: Fr¨¨ enstalasyon an ka pi plis si w f¨¨ demann plan p¨¨man an pa telef¨°n, pa lap¨°s oswa fas a fas. Jwenn plis enf¨°masyon sou l¨°t opsyon plan p¨¨man ak fr¨¨ yo.
Ou pral bezwen kreye yon Kont IRS sou ent¨¨n¨¨t, epi answit ou ka aplike pou yon plan peman sou ent¨¨n¨¨t san ou pa bezwen rele, poste, oswa vizite IRS. Ou pral bezwen yon kat idantite ki gen foto w pou kreye kont ou a.
Si w ap aplike pou yon plan peman debi dir¨¨k, w ap bezwen nimewo woutaj ak nimewo kont bank ou an.
Si ou te f¨¨ yon deklarasyon enpo tou d¨¨nyeman oswa deklarasyon lan te egzaminen men ou pa t resevwa yon avi balans nan men IRS la, w ap bezwen pu balans ou dwe a par¨¨t nan deklarasyon w lan.
Si nou apwouve plan peman ou a, y ap ajoute youn nan fr¨¨ sa yo nan b¨°dwo enpo w la.
Opsyon Plan | Pri yo |
---|---|
Peye Kounye a |
Peye tout montan ou dwe yo jodi a dir¨¨kteman apati kont kouran oswa kont epay ou (atrav¨¨ P¨¨man Dir¨¨k oswa kont endividy¨¨l sou ent¨¨n¨¨t ou a) oswa ak yon ch¨¨k, manda postal oswa kat debi/kredi. Ap gen fr¨¨ l¨¨ w ap peye pa mwayen kat. |
Plan P¨¨man a kout T¨¨m (180 jou oswa mwens) |
Apr¨¨ w fin f¨¨ demann plan p¨¨man a kout t¨¨m lan, ou kapab peye montan ou dwe a dir¨¨kteman apati kont kouran oswa kont epay ou (atrav¨¨ P¨¨man Dir¨¨k oswa kont endividy¨¨l sou ent¨¨n¨¨t ou a) oswa ak yon ch¨¨k, manda postal oswa kat debi/kredi. Ap gen fr¨¨ l¨¨ w ap peye pa mwayen kat. |
Plan P¨¨man a Lon T¨¨m (Antant pou V¨¨sman) (Peye chak mwa) |
Peye chak mwa atrav¨¨ retr¨¨ otomatik
Peye montan w dwe a atrav¨¨ Debi Dir¨¨k (p¨¨man otomatik apati kont kouran ou). Yo rele sa a tou Antant V¨¨sman Debi Dir¨¨k (DDIA, an angl¨¨). Peye chak mwa (Debi ki pa Dir¨¨k)
Apr¨¨ w fin f¨¨ demann pou yon plan peman alon t¨¨m, peye montan ou dwe a atrav¨¨ p¨¨man chak mwa Debi Ki Pa Dir¨¨k (ki pa otomatize), ki gen ladan l p¨¨man ki soti dir¨¨kteman nan kont kouran oswa kont epay (atrav¨¨ Peman Dir¨¨k oswa kont endividy¨¨l sou ent¨¨n¨¨t ou a) aoswa ak ch¨¨k, manda postal, oswa kat debi/kredi. Ap gen fr¨¨ l¨¨ ou ap peye pa mwayen kat. |
Revize yon Plan P¨¨man ki an Plas (Antant pou V¨¨sman) oswa Reyenstale Apr¨¨ Mank P¨¨man |
|
Revize yon Plan P¨¨man
Ou kapab w¨¨ detay ki nan plan p¨¨man akty¨¨l ou a (tankou tip antant, dat limit ak kantite lajan ou dwe peye) l¨¨ w konekte w nan zouti Antant P¨¨man Sou Ent¨¨n¨¨t la atrav¨¨ bouton ki make F¨¨ Demann/Revize ki anba la a.
Kisa ou ka chanje atrav¨¨ zouti ak¨° peman sou ent¨¨n¨¨t la
Ou ka s¨¨vi ak zouti Antant P¨¨man Sou Ent¨¨n¨¨t la pou f¨¨ chanjman sa yo:
- Chanje kantite lajan w peye chak mwa a
- Chanje dat limit p¨¨man ou w chak mwa a
- Konv¨¨ti yon antant ki deja egziste an antant Debi Dir¨¨k
- Chanje nimewo kont ak nimewo routing lan nan yon ak¨° prel¨¨vman otomatik
- Retabli apr¨¨ p¨¨man ki manke
Ou ka konekte w nan zouti Antant P¨¨man Sou Ent¨¨n¨¨t la atrav¨¨ bouton ki make F¨¨ Demann/Revize ki anba la a.
Kijan pou revize yon plan peman sou ent¨¨n¨¨t
Konekte sou zouti ak¨° peman sou ent¨¨n¨¨t la atrav¨¨ bouton ki make F¨¨ Demann/Revize ki anba la a. Nan paj opsyon peman an, ou kapab revize tip plan akty¨¨l ou, dat p¨¨man, ak kantite lajan. Epi soum¨¨t chanjman ou f¨¨ yo.
Si nouvo kantite lajan p¨¨man chak mwa ou mete a pa ranpli kondisyon yo, w ap resevwa yon mesaj k ap f¨°se w korije kantite lajan p¨¨man an. Si w pa kapab peye kantite minim¨°m obligatwa pou p¨¨man an, w ap resevwa enstriksyon pou ranpli swa F¨°m 9465, Demann Ak¨° V¨¨sman (an angl¨¨) PDF ak F¨°m 433-F, Deklarasyon Enf¨°masyon sou Koleksyon (an angl¨¨) PDF, oswa F¨°m 433-H konsolide, Demann pou Ak¨° V¨¨sman ak Deklarasyon Enf¨°masyon sou Koleksyon (an angl¨¨) PDF.
Pou konv¨¨ti akty¨¨l ak¨° w la ak ak¨° prel¨¨vman otomatik, oswa pou modifye nimewo kont bank¨¨ ki asosye ak ak¨° prel¨¨vman otomatik ou genyen an, antre nimewo kont ak nimewo routing bank ou an.
Si plan w la ekspire akoz p¨¨man ki manke epi yo ap retabli li, ou ka gen pou peye yon fr¨¨ pou retablisman.
Ou dwe swa gen yon Kont Enpo Pwofesyon¨¨l (an angl¨¨) oswa aplike san koneksyon ent¨¨n¨¨t (offline). Anvan w aplike pou plan peman an li menm, w ap bezwen soum¨¨t F¨°m 2848, Pwokirasyon ak Deklarasyon Reprezantan (an angl¨¨), swa elektwonikman (an angl¨¨) oswa pa lap¨°s. Reprezantan w lan (POA) dwe otorize pou tout pery¨°d enpo kontribyab la gen yon montan li dwe.
N¨°t pou pwofesyon¨¨l enpo: Se pa tout nivo deziyasyon otorite POA yo (ki gen ladan l nivo ¡°h¡± (an angl¨¨)) ki ka reprezante kontribyab pou plan peman. Enstriksyon pou F¨°m 2848 (an angl¨¨) yo genyen enf¨°masyon adisyon¨¨l sou aksyon ki otorize ak sa ki pa otorize ansanm ak idantifikasyon k¨°d deziyasyon otorite yo (an angl¨¨).
Si liy 5a oswa 5b nan F¨°m 2848 ou a gen nenp¨°t chanjman ekri, oswa si yo tcheke "Aks¨¨ dosye IRS mwen yo atrav¨¨ yon Founis¨¨ S¨¨vis Ent¨¨medy¨¨", ou p ap kapab etabli yon plan peman sou ent¨¨n¨¨t l¨¨ w s¨¨vi av¨¨k Kont Enpo Pwofesyon¨¨l ou a. Ou pral bezwen aplike san koneksyon ent¨¨n¨¨t (offline).
Plan peman pou biznis
Sitiyasyon fiskal espesifik ou a ap det¨¨mine ki opsyon p¨¨man k ap disponib pou ou. Pami opsyon pou p¨¨man yo, gen p¨¨man konpl¨¨ oswa plan p¨¨man a lon t¨¨m (antant pou v¨¨sman) (l¨¨ w ap peye chak mwa).
Ou kapab kalifye pou f¨¨ demann sou ent¨¨n¨¨t la, si:
- Plan p¨¨man a lon t¨¨m (Antant pou v¨¨sman): Ou depoze tout f¨°m taks obligatwa yo epi ou dwe 25,000 dola oswa mwens pou taks, amann ak enter¨¨ tout ansanm.
Si w se yon pwopriyet¨¨ endividy¨¨l oswa yon kontrakty¨¨l endepandan, f¨¨ demann pou yon plan p¨¨man antanke yon endivivi.
Remak: Fr¨¨ enstalasyon an ka pi plis si w f¨¨ demann plan p¨¨man an pa telef¨°n, lap¨°, oswa fas a fas. Jwenn plis enf¨°masyon sou l¨°t opsyon plan p¨¨man ak fr¨¨ yo.
Pou aplike antanke yon biznis, w ap bezwen konekte av¨¨k non itilizat¨¨ IRS ou oswa referans ID.me ou (gade Kisa w ap bezwen pou aplike pou yon plan peman?)
W ap bezwen tou:
- Nimewo idantifikasyon anplway¨¨ (EIN) ou
- Dat biznis la te etabli (MM/AAAA)
- Idantifikasyon ap¨¨l ou a ki nan avi a
- Si ou te depoze deklarasyon w lan tou d¨¨nyeman oswa deklarasyon w lan te egzaminen men ou pa t resevwa yon avi balans nan men IRS la, w ap bezwen tou:
- Adr¨¨s biznis la nan d¨¨nye deklarasyon ou te depoze a
- Montan balans ou dwe
- F¨°m fiskal ou depose oswa yo egzaminen an
- Pery¨°d fiskal kote ou depoze oswa kote yo egzaminen an
Si nou apwouve plan p¨¨man an pou ou, n ap ajoute youn nan fr¨¨ sa yo sou fakti taks ou dwe a.
Opsyon Plan | Pri yo |
---|---|
Peye Kounye a |
Peye tout montan ou dwe a jodi a, pa mwayen elektwonik atrav¨¨ Direct Pay pou biznis oswa kont enpo biznis ou a, pa telef¨°n atrav¨¨ Sist¨¨m Elektwonik pou P¨¨man Taks Federal (EFTPS) oswa ak yon ch¨¨k, manda lap¨°s oswa kat debi/kredi. Ap gen fr¨¨ l¨¨ w ap peye pa mwayen kat. |
Plan P¨¨man a Lon T¨¨m (Ak¨° V¨¨sman) (Peye chak mwa) |
Peye chak mwa atrav¨¨ retr¨¨ otomatik
Peye montan ou dwe a atrav¨¨ Debi Dir¨¨k (ak p¨¨man otomatik apati kont kouran ou a). Yo rele sa a tou Antant V¨¨sman Debi Dir¨¨k (DDIA, an angl¨¨). Sa a obligatwa si balans ou depase 10,000 dola. Peye chak mwa (Debi ki pa Dir¨¨k)
Apr¨¨ w fin f¨¨ demann pou plan p¨¨man sou ent¨¨n¨¨t la, peye montan ou dwe a atrav¨¨ p¨¨man chak mwa Debi Ki Pa Dir¨¨k (ki pa otomatize), ki gen ladan l p¨¨man elektwonik sou ent¨¨n¨¨t atrav¨¨ Direct Pay pou biznis oswa kont enpo biznis ou a, pa telef¨°n atrav¨¨ Sist¨¨m Elektwonik pou P¨¨man Taks Federal la (EFTPS) oswa ak ch¨¨k, manda postal, oswa kat debi/kredi. Ap gen fr¨¨ l¨¨ w ap peye pa mwayen kat. |
Revize yon Plan P¨¨man ki An Plas (Antant pou V¨¨sman) oswa Retabli Apre Ratman Peman |
|
Jwenn plis enf¨°masyon sou l¨°t opsyon plan p¨¨man ak fr¨¨ yo.
Revize yon plan Peman
Ou kapab w¨¨ detay ki nan plan p¨¨man akty¨¨l ou (tankou tip antant, dat limit ak kantite lajan ou dwe peye) l¨¨ w konekte w nan zouti Antant P¨¨man Sou Ent¨¨n¨¨t la atrav¨¨ bouton ki make F¨¨ Demann/Revize pou biznis yo ki anba la a.
Ou ka s¨¨vi ak zouti Antant P¨¨man Sou Ent¨¨n¨¨t la pou f¨¨ chanjman sa yo:
- Chanje kantite lajan ou peye chak mwa a
- Chanje dat limit p¨¨man ou f¨¨ chak mwa a
- Konv¨¨ti yon antant ki deja egziste an antant Debi Dir¨¨k
- Chanje woutaj labank ak nimewo kont sou yon ak¨° Debi Dir¨¨k
- Retabli apr¨¨ p¨¨man ki manke
Ou ka konekte sou zouti Antant P¨¨man Sou Ent¨¨n¨¨t la atrav¨¨ bouton ki make F¨¨ Demann/Revize pou biznis yo ki anba la a.
Kijan Pou Revize yon Plan P¨¨man sou Ent¨¨n¨¨t
Konekte sou zouti Antant P¨¨man Sou Ent¨¨n¨¨t la atrav¨¨ bouton ki make F¨¨ Demann/Revize pou biznis yo ki anba la a. Nan paj opsyon peman yo, ou kapab revize tip plan akty¨¨l ou, dat p¨¨man ak kantite lajan. Epi soum¨¨t chanjman ou f¨¨ yo.
Si nouvo kantite lajan p¨¨man chak mwa ou mete a pa ranpli kondisyon yo, w ap resevwa yon mesaj k ap f¨°se ou korije kantite lajan p¨¨man an. Si w pa kapab peye kantite minim¨°m obligatwa pou p¨¨man an, w ap resevwa enstriksyon pou ranpli yon F¨°m 433-B Atestasyon K¨°l¨¨k Done pou Antrepriz pou biznis yo (an angl¨¨) PDF, ak kijan pou soum¨¨t li.
Pou konv¨¨ti akty¨¨l ak¨° w la ak ak¨° prel¨¨vman otomatik, oswa pou modifye nimewo kont bank¨¨ ki asosye ak ak¨° prel¨¨vman otomatik ou genyen an, antre nimewo kont ak nimewo routing bank ou an.
Si plan w la ekspire akoz de p¨¨man ki manke epi y ap reyetabli li, ou ka gen pou peye yon fr¨¨ pou retablisman.
Pou f¨¨ demann antanke delegasyon pouvwa (POA) pou yon biznis, w ap bezwen konekte av¨¨k non itilizat¨¨ IRS ou oswa referans ID.me ou (gade ?Kisa w ap bezwen pou aplike pou yon plan peman?).
W ap bezwen tou:
- Nimewo idantifikasyon anplway¨¨ kontribyab la (EIN)
- Nimewo Dosye Otorizasyon Santralize (CAF) (an angl¨¨) ou
- Idantifikasyon ap¨¨l ki nan avi pou kontribyab la oswa dat siyati POA ki nan F¨°m 2848 (an angl¨¨)
- Si deklarasyon kontribyab la te depoze oswa egzaminen tou d¨¨nyeman, ou ka bezwen tou:
- Adr¨¨s biznis la nan d¨¨nye deklarasyon taks ou depoze a
- F¨°m taks ou te depoze oswa ki egzamine
- Pery¨°d taks kote ou te depoze oswa kote li egzamine
- Balans ou dwe a
Remak: Yo dwe otorize POA a pou tout pery¨°d balans yo pou li reprezante kontribyab la pou yon plan peman. Se pa tout nivo deziyasyon otorite POA ki ka reprezante kontribyab la pou objektif sa a (tankou nivo ¡°h¡±) oswa itilize sist¨¨m sou ent¨¨n¨¨t la (tankou nivo ¡°k¡±). Gade Enstriksyon pou F¨°m 2848 pou plis enf¨°masyon.
Plis enf¨°masyon
Disponiblite Sist¨¨m nan
Lendi a Vandredi:
6 a.m. jiska 12:30 a.m. L¨¨ Z¨°n L¨¨s
Samdi:
6 a.m. jiska 9 p.m. L¨¨ Z¨°n L¨¨s
Dimanch:
6 p.m. jiska 12 a.m. L¨¨ Z¨°n L¨¨s
Sist¨¨m nan ap disponib s¨¨lman padan pery¨°d ki ekri anwo a yo; tranpri remonte sou sist¨¨m nan pandan disponiblite sist¨¨m nan pou itilize demand pou Antant P¨¨man Sou Ent¨¨n¨¨t la.